Od 2. do 4. listopada 2026. u Rovinju je održana 3. konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske. Nakon Rijeke i Betine, ovogodišnje izdanje organizirano je povodom deset godina od upisa Ekomuzeja Batana u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Organizatori su bili Ekomuzej Kuća o batani iz Rovinja, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Hrvatski pomorski muzej Split, Muzej betinske drvene brodogradnje i Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Grada Rovinja i Turističke zajednice grada Rovinja.
Kroz pet tematskih sesija izlagači iz muzeja, interpretacijskih centara, sveučilišta i udruga iz cijele obalne Hrvatske raspravljali su o suvremenim modelima interpretacije pomorske baštine, održivosti institucija, umrežavanju i uključivanju mladih u očuvanje baštine. Program je otvoren okruglim stolom u suradnji s UNESCO-ovim Regionalnim centrom u Sofiji.
Izlaganje profesora Tičića i dr. sc. Vuletića
Pomorsku školu Zadar predstavljao je Tomislav Tičić, nastavnik brodostrojarske skupine predmeta, koji je u tematskoj sesiji "Pomorska nematerijalna kulturna baština" zajedno s dr. sc. Nikolom Vuletićem sa Sveučilišta u Zadru (Centar za jadransku onomastiku i etnolingvistiku) održao izlaganje pod naslovom "JAPRK na mreži: virtualni muzej nematerijalne maritimne baštine Dalmacije i Kvarnera". Obojica su i članovi zadarske udruge Kanata, koja se bavi istraživanjem i zaštitom maritimne baštine.
Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Dalmacije i Kvarnera (JAPRK) projekt je zadarskoga Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku, koji se provodi u stalnoj suradnji s lokalnim zajednicama i udrugama. Ciljevi su projekta dokumentirati raznolikost maritimnoga leksika dalmatinskih i kvarnerskih govora i prikazati je na jezičnim kartama, pomoći lokalnim zajednicama da sačuvaju dio svoje kulturno-jezične baštine te opisati i interpretirati prostornu strukturu hrvatskoga pomorskog rječnika u povijesnom ključu. Terenska istraživanja trajala su od 2015. do 2026. godine i obuhvatila su 72 obalna i otočna naselja, od Unija i Bakra do Molunta, s kontrolnim punktovima u Mošćeničkoj Dragi i Tivtu.
Karte se objavljuju u otvorenom pristupu na mrežnim stranicama Centra. Popraćene ilustracijama različitih pojmova, od dijelova brodske konstrukcije, preko ribarskih sprava do morskih životinja, čine pravi virtualni muzej naše pomorske i ribarske riječi, nematerijalne baštine koja odražava iskustvo života na kvarnerskom i dalmatinskom moru, a nerijetko je i zadnja crta obrane ovdašnje maritimne baštine. U izlaganju je na primjeru naziva za dijelove konstrukcije tradicionalnih brodica (opći naziv za veću brodicu, brodsko rebro, rebrenica, vršna platica, temeljnica jarbola) pokazano što građa JAPRK-a može ponuditi povijesnoj interpretaciji našega pomorskog leksika, a time i naše pomorske kulture.
Prateći program
Drugog dana konferencije, u sklopu interaktivnih radionica i iskustvenog programa na rovinjskom Malom molu, profesor Tičić i dr. sc. Vuletić bili su demonstratori tradicijskog jedrenja s oglavnim jedrom na rovinjskim batanama. Sudionici konferencije mogli su se okušati i u veslanju u batanama te posjetiti Ekomuzej Batana i radionicu tradicijskih vještina. Za školu koja obrazuje buduće pomorce to je dobar podsjetnik da pomorska baština nije samo tema za konferencije, nego vještina koja se prenosi na moru.
Poveznice:
- Karte JAPRK-a (prva serija od 56 karata iz polja geomorfologije i pučke meteorologije): https://onomastika.unizd.hr/japrk
- Program i vijest o konferenciji: https://www.batana.org/hr/aktivnosti/novosti/3-konferencija-o-očuvanju-i-interpretaciji-pomorske-bastine-hrvatske-u,280.html