Ideja za ovu aktivnost proizašla je iz dječje znatiželje i željom za znanjem. U jednoj šetnji kćeri i oca, u doba godine kad je Jupiter prvi i najsjajniji objekt na nebu postavilo se pitanje, koliko trebamo šetati da dođemo do Jupitera? Obiteljska šetnja, zabava i znanje koje se tad usvojilo pokrenulo je inicijativu da se slično provede i na razini grada. I tako je došlo do početka rada na aktivnosti koju smo nazvali Svemirski lov na blago za male istraživače. Najbolje se uči kad se znanje dijeli. Stoga smo mi odrasli odlučili pokrenuti suradnju ustanova iz cijele odgojno obrazovne vertikale u Zadru.
Naš svemirski lov smo osmislili kao šetnju predškolaca po staroj gradskoj jezgri. Mi Zadrani smo posebno vezani za Poluotok. On je centar našeg Svemira te smo odlučili, za našu šetnju, učiniti staru gradsku jezgru sunčevim sustavom. A Sunce i planete kao postaje na kojima će predškolci moći nešto naučiti. Studentice s Odjela za izobrazbu učitelja i odgajatelja Sveučilišta u Zadru su bili naši astronauti. Ukrcali su predškolce u četiri rakete i otisnuli se u Svemirski lov na blago.
Avantura je započela u utorak, 23. svibnja, kod Volta, ulaza u Poluotok, gdje su nas dočekali učenici Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, Ema Pijaca, Antea Bilaver i Kristijan Penjalov. Oni su pripremili utrku solarnih auta, koristeći energiju Sunca kao pogon. Imali su i dva solarna robota koji su šetali između djece. Predškolci su imali priliku navijati za svoje favorite i istovremeno naučiti o važnosti Sunčeve energije.
Na drugoj postaji, palači Cedulin, sreli smo se s učenicama šestog razreda Katoličke osnovne škole Ivo Mašina, Ana Lukin, Katija Kanjer, Katja Krizman, Omera Aroha Ključanin Medić, Tara Ramov, Kiara Viduka, koje su predstavile planet Merkur. Kroz pokus nastanka kratera, predškolci su mogli istražiti i bolje razumjeti ovaj mali planet.
Sljedeća postaja bila je Narodni trg, gdje su nas dočekali učenici Osnovne škole Bartul Kašić, Tea Ljubičić, Petra Ljubičić, Marija Trošelj, Dora Zrilić, Lucija Švenjak i Krševan Ledenko. Oni su predstavili Veneru, "Zemljinu sestru", i zajedno s predškolcima izradili vulkan koji je simulirao erupciju.
Slijedila je naša vlastita planeta Zemlja, a sletjeli smo na Cape Carnaval. Tamo su nas dočekale učenici osmog razreda OŠ Šimuna Kožičića Benje, Lara Katačić, Lucija Jusup i Šime Mihić, koji su predstavili raketu i pokazali predškolcima kako je lansirati.
Put nas je zatim odveo do Marsa (Knjižnice Znanje), gdje su nas učenici OŠ Šimuna Kožičića Benje, Lucija Utković, Ema Rogić, Petra Motušić i Marino Kosović, oduševili slijetanjem rovera na Mars pomoću papirnatih čaša i padobrana.
Putovanje se nastavilo na planetu Jupiteru, gdje su nas dočekali učenici iz OŠ Benje, Nora Rakvin, Ana Dubravica, Alina Shmigero, Ivano Ćoza I Ivano Kovačević. Oni su pripremili impresivnu prezentaciju o najvećoj oluji na Jupiteru, koja se vidi kao velika crvena točka u njegovoj atmosferi. Djeca su bila oduševljena prikazom tornada u boci, koji je dočarao snagu i ljepotu ove oluje.
Nakon Jupitera, naša avantura odvela nas je do planeta Saturna, poznatog po svojim prepoznatljivim prstenima. Učenici 8. razreda iz OŠ Benje, Luna Mandić, Ema Varga i Ana Ćupić, demonstrirali su rotaciju Saturnovih prstena, dok su studenti i odgajatelji pripremili matematičku igru za predškolce. Ova interaktivna igra pokazala je da matematika može biti i zabavna, te je potaknula djecu na kreativno razmišljanje i rješavanje zadataka.
Nakon Saturna, uputili smo se prema daljnjem i hladnom Uranu, gdje su učenice Petra Harapin, Lana Kalanj i Ena Reljić iz OŠ Benje postavljale pitanja o Uranu predškolcima. Svaki točan odgovor otvarao je novo slovo, a kad su sva slova otvorena, djeca su zajedno slovkala naziv planeta. Uran je poseban zbog svoje rotacije, jedinstvene u našem Sunčevom sustavu, a učenici su demonstrirali tu rotaciju na zanimljiv način.
Posljednja stanica na našem putovanju bila je planeta Neptun, gdje su nas dočekale učenice iz Benje: Dora Abramović, Eva Roza Marušić, Marija Rudež i Korina Vedrić, zajedno s odgajateljicama iz DV Školjkica i more. One su pripremile posebnu radionicu za naše predškolce, koji su uz pomoć leda slikali prelijepe plave motive inspirirane hladnim Neptunom.
Nakon zanimljivog putovanja kroz Sunčev sustav, koje je oduševilo djecu vrtićke dobi na Pozdravu suncu u Zadru, došlo je vrijeme da se podijeli blago stečeno tijekom ove edukativne avanture. Blago u obliku znanja i materijalnih maketa Sunčeva sustava čekalo je na predškolce a u ulozi učitelja bili su učenici 2. razreda Katoličke osnovne škole Ivo Mašina:
1. Matej Ivanac
2. Marko Ivanac
3. Mateo Vasilj
4. Ivan Dominik Šarić
5. Dominik Čavić
6. Jakov Perica
7. Mihovil Gabrić
8. Gabrijel Miočić
9. Leo Jurjević
10. Luka Ćustić
11. David Izidor Padovan
12. Ivan Ošap
13. Gerard Prenaj
14. Marija Kozarić
15. Ema Maračić
16. Marta Perinović
17. Rita Beverin
18. Tara Bušljeta
19. Tia Ilić
20. Karla Buturić
21. Karla Kovačević
22. Amila Pehlić
23. Mareta Grancarić
24. Anđela Čolak
25. Laura Rogić
Učenici su bili podijeljeni u četiri grupe kako bi vizualno predstavili Sunčev sustav djeci vrtićke dobi. Svaka grupa imala je zadatak da predstavi jedan planet te je uz maketu detaljno objasnila karakteristike i posebnosti svakog planeta. Djeca vrtićke dobi s oduševljenjem su slušala objašnjenja starijih učenika, koji su im na jednostavan i razumljiv način prenijeli informacije o Sunčevu sustavu.
Nakon svih aktivnosti, uslijedilo je kratko ponavljanje. Djeca vrtićke dobi okupila su se u kolu sreće, na kojem su bila napisana pitanja vezana za Sunčev sustav. Izvlačenjem papirića s pitanjima, djeca su imala priliku pokušati odgovoriti uz pomoć starijih učenika i studenata. Ova interaktivna igra dodatno je utvrdila stečeno znanje i potaknula sudjelovanje i timski duh među najmlađima.
No, bogatstvo znanja nije bilo jedino blago koje su djeca ponijela sa sobom. Zahvaljujući Astronomskoj udruzi Zadar, prisutni su imali priliku promatrati Sunce uz pomoć teleskopa. Dobri ljudi iz udruge omogućili su svima da se upuste u fascinantno promatranje našeg najbližeg zvijezde, što je dodatno obogatilo njihovo iskustvo i znatiželju prema svemiru.
Također svaka skupina je osvojila i maketu solarnog sustava, koja prikazuje i kruženje planeta uz pomoć sunčeve energije.
Uz znanje i promatranje Sunca, važnu ulogu u ovoj priči imali su i učenici Pomorske škole Zadar. Oni su bili prisutni na svakom koraku, pružajući pomoć i tehničku podršku tijekom događaja. Pomorci su pomogli postaviti postaje za svaki planet i izračunati udaljenosti među njima, što je omogućilo glatko odvijanje aktivnosti i stjecanje cjelovitog doživljaja Sunčeva sustava.
Ne smijemo nikako zaboraviti ni mentorice, koje su animirale učenike, i s njima postavile sve pokuse, i sve kreativne radionice:
Iz OŠ Benje: Sanja Ivanac i Lidija Ivon,
Iz KOŠ Ivo Mašina: Ivana Maruna, Josipa Šalaj i Marina Šegota,
Iz OŠ Bartula Kašića: Vedrana Kasalo
Iz Pomorske škole Zadar: Tomislav Klarin i Marin Perinić
Svemirski lov na blago za male istraživače u Zadru predstavlja izvanredan primjer uspješne suradnje između različitih ustanova i dionika s ciljem popularizacije znanosti i istraživanja među djecom i mladima. Ova inicijativa je proizašla iz dječje znatiželje i želje za znanjem te je pružila jedinstvenu priliku predškolcima da kroz zabavne i edukativne aktivnosti upoznaju Sunčev sustav.
Kroz ovu inicijativu, djeca su ne samo stekla znanje o Sunčevom sustavu, već su također razvila interes za znanost, istraživanje i timski rad. Svemirski lov na blago za male istraživače u Zadru je uspješno ostvario svoj cilj i pružio vrijedno iskustvo koje će vrlo vjerojatno potaknuti i nove generacije istraživača i znanstvenika.
Svemirski lov na blago za male istraživače je predaktivnost nastala suradnjom Sveučilišta u Zadru, Pomorske škole Zadar, Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, Osnovne škole Bartula Kašića, Katoličke osnovne škole Ivo Mašina, DV Sunce i DV Školjkica i more. Sveučilište u Zadru sudjeluje u provedbi projekta Reconnect science with the blue society - BLUE CONNECT financiranog iz programa HORIZON-MSCA.2022-CITIZENS-01-01, ukupne vrijednosti 314.073,78 €. Glavni cilj projekta je prezentacija istraživanja i znanosti na razumljiv način te poticanje uključivanja šire javnosti, a prvenstveno djece i mladih u znanost. Tako se želi povezati različite dionike kako bi istražili i pokušali iznaći rješenja za različite izazove s kojima se susreće mediteranska regija.
Foto: Filip Brala / UNIZD
M.P